Citation

Kovčo-Vukadin I. J. Crim. Just. Iss. 2012; 12(3/4): 113-141.

Copyright

(Copyright © 2012, Fakultet Kriminalistickih Nauka Univerziteta U Sarajevu)

DOI

unavailable

PMID

unavailable

Abstract

Youth violence in the past few decades provokes increasing public attention, to lay people and professionals as well. Examples of tragic cases of juvenile violence, thanks to sensational media coverage, encourage many public discussions about juvenile delinquency and the appropriate social response. The media created images of violence and juvenile delinquency generates an atmosphere in which citizens raise issues of security in society (both for themselves and for their children) and the future of that society. Media portrayal of youth violence often result in a 'satanization "of young people, or in moral panic, by which is a complete segment of the population perceived as a potentially dangerous. This perception quite often results in demands for harsher punishment for young people, despite the current knowledge on ineffectiveness of this approach, but it satisfies the populist demands which indulge many governments. Harsher punishment (which is mostly limited to legislative changes and judicial practice) is also presented as a "sensitivity" to citizens' demand for greater security in society. In this context, experts and scholars are very successfully ignored and silenced because they fail to give recipes for "quick" solutions but point to the complexity of the problem and the importance of thoughtful and comprehensive strategy for dealing with a problem that needs to be based on realistic indicators. The aim of this paper is an analysis of the differences in the construction of the "youth violence" regarding different approaches - the media- created perception on the one hand and current criminological knowledge, on the other hand, considering that different approaches yield different solutions. In the context of criminological knowledge, an overview of trends and structure of youth violence in the countries of the European area is given, as well as summary of the significant features and correlates of youth violence. Finally, a balanced approach in reaction to youth violence is proposed. (English)

Keywords: Juvenile justice; Juvenile delinquency

::::::::::
Nasilje mladih u posljednjih nekoliko desetljeća izaziva sve veću pažnju javnosti, kako laičke, tako i stručne. Primjeri tragičnih slučajeva nasilja maloljetnika, zahvaljujući senzacionalističkom medijskom izvještavanju, potiču brojne javne rasprave o delinkvenciji mladih i adekvatnom društvenom odgovoru. Medijski kreirana slika nasilja i delinkvencije mladih stvara atmosferu u kojoj građani postavljaju pitanja sigurnosti u društvu (kako za sebe tako i za svoju djecu) i budućnosti konkretnog društva. Medijski prikazi nasilja mladih nerijetko rezultiraju svojevrsnom "sotonizacijom mladih, odnosno, kreiranjem moralne panike kojom se kompletan dio populacije percipira potencijalno opasnim. Iz takve percepcije problema se često formuliraju zahtjevi za strožim kažnjavanjem mladih za koje znamo da nema očekivani učinak, ali zadovoljava populističke zahtjeve kojima popuštaju mnoge vlade. Strože kažnjavanje (koje se uglavnom svodi na legislativne promjene i promjene sudske prakse kažnjavanja) se tako prezentira kao "osjetljivost" na potrebe građana za većom sigurnošću u društvu. Stručnjaci i znanstvenici se u tom kontekstu vrlo uspješno ignoriraju i utišavaju jer ne daju recepte za "brza" rješenja već upozoravaju na složenost problema i važnost promišljene i sveobuhvatne strategije suočavanja s problemom koja treba biti temeljena na realnim pokazateljima. Cilj ovog rada je analiza razlika u konstrukciji problema "nasilje mladih" ovisno o pristupu -- medijski stvorenoj percepciji s jedne strane i aktualnim kriminološkim spoznajama, s druge strane, obzirom da različiti pristupi rezultiraju različitim ponuđenim rješenjima. U kontekstu kriminoloških spoznaja se daje prikaz trendova i strukture nasilnog ponašanja mladih u zemljama europskog prostora (s posebnim osvrtom na Hrvatsku i Federaciju Bosne i Hercegovine) te sažetak značajnih obilježja i utvrđenih korelata nasilnog ponašanja mladih. Zaključno se predlaže izbalansirani pristup u reakciji na nasilno ponašanje mladih.

Language: croatian